Raiffeisen dobrovoljna mirovinska štednja

Nazad
Raiffeisen dobrovoljna mirovinska štednja
 
Svi članovi koji u razdoblju od 1. studenog 2018. do 31. prosinca 2018. godine izvrše prvu uplatu u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, oslobađaju se plaćanja ulazne naknade bez obzira na odabranu vrstu ulazne naknade.
Uvjet za oslobađanje plaćanja ulazne naknade je potpisan i uredno zaprimljen zahtjev za članstvo u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, za koji je prva uplata zaprimljena od 1. studenog 2018. do 31. prosinca 2018. godine na transakcijski račun fonda.


Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, 19/2014) te pravilnicima za njegovu primjenu.

Zašto štedjeti u III. stupu?
  • Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je oblik štednje s dvije vrste državnih poticaja – državna poticajna sredstva i porezna olakšica poslodavcima.
  • Prinos dobrovoljnoga mirovinskog fonda, odnosno zarada koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, uvećava vrijednost imovine članova fonda.
  • Na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća se porez.
  • Nema ograničenja članstva, zdravstvenih ni dobnih – član može biti tko god to želi.
  • Trajanje članstva nije vremenski ograničeno.
  • Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
  • Uplate nisu obvezne, one ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja.
  • Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.
  • Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj.
  • Sredstva su u cijelosti nasljedna.
  • Jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 50 godina starosti.
Sustav mirovina iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje treba razvijati kako bi se osigurala trajna i učinkovita socijalna sigurnost. Ona bi, pak, trebala jamčiti pristojan životni standard u starijoj dobi, stoga bi dobrovoljno mirovinsko osiguranje trebalo predstavljati središnju točku učvršćivanja europskoga socijalnog modela.

Korištenje ušteđenih sredstva
Ušteđena sredstva na računu III. stupa mogu se podići najranije s 50 godina života putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status.

Tko može koristiti sredstva?
Sredstva na računu u dobrovoljnome mirovinskom fondu osobna su imovina člana i ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, depozitara i/ili mirovinskoga društva, kao ni dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara i mirovinskoga društva.
Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, dati u zalog, ni prenijeti u korist ikoga drugog.
Ako član fonda umre, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminuloga, zajedno s pripadajućim državnim poticajima, nasljedna su, a predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja.

U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje na dan 30.09.2018. godine obuhvaćeno je više od 327.000 tisuća osiguranika, od čega je oko 288.000 osiguranika u otvorenim, a oko 39.000 u zatvorenim mirovinskim fondovima.