03.11.2017. - Damir Grbavac panelista na konferenciji Poslovnog dnevnika

Nazad

Damir Grbavac panelista na konferenciji Poslovnog dnevnika
Zagreb, 3. studenog 2017.  –  Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. i Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave RBA, sudjelovali su kao panelisti na konferenciji „Zagreb – financijsko središte“, u organizaciji Poslovnog dnevnika. 

Uvodna izlaganja koja su održali Zdravko Marić, ministar financija RH te Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, poslužila su kao uvod u panel rasprave koje su uslijedile. Na prvom održanom panelu, pod nazivom „Snaga bankarske industrije“, uz Antona Starčevića (RDMF), sudjelovali su: Alen Kovač (ERSTE), Hrvoje Stojić (Addiko banka) i Maruška Vizek (Ekonomski institut), dok je moderatorica rasprave bila Ana Blašković, novinarka koja prati financijsku industriju iz Poslovnog dnevnika. Fokus diskusije koja je uslijedila bilo je uvođenje eura te ulazak Hrvatske u eurozonu.

Tijekom panel rasprave, Starčević je u svom dijelu izlaganja među ostalim naglasio: „Bankama je u interesu što brže uvođenje eura zbog povećavanja bilančnih neravnoteža. Na strani imovine smanjuju se krediti u eurima, dok su na strani pasive depoziti klijenata i dalje uglavnom u euru. U projiciranom roku za uvođenje eura nastavak ovih trendova vodio bi prema neodrživim razinama neravnoteža. Pritom se banke nemaju čime zaštititi od tečajnog i kamatnog rizika dok se ne uvede euro. Za uvođenje eura potrebno je uz zadovoljavanje kvantitativnih kriterija unaprijediti i strukturu gospodarstva te osnažiti institucije. Rast gospodarstva koji ostvarujemo možemo zahvaliti pozitivnom utjecaju vanjskih faktora; poput ekspanzivne politike ECB-a koja je smanjila trošak financiranja i povećala izvoznu potražnju. Uz iznimno povoljne uvjete u okružju gospodarstvo ostvarujemo viši rast BDP-a od stope potencijalnog rasta. Posljedično se povećavaju prihoda proračuna što omogućuje pad javnog duga bez provedbe reformi na rashodnoj strani proračuna. No, u razdoblju do uvođenja eura moguće su promjene u okružju koje bi mogle smanjiti ili čak zaustaviti rast gospodarstva. A tada bi pali i prihodi proračuna, što bi uz izostanak reformi na rashodnoj strani rezultiralo novim ciklusom porasta javnog duga. Da bi izbjegli negativne učinke na stabilnost javnih financija u silaznoj fazi ciklusa proces fiskalne konsolidacije bi se trebao ubrzati. S jedne strane je provedba reformi u smjeru stvaranja povoljnih uvjeta za rast gospodarstva, a sa druge su reforme prava proračunskih korisnika kojima bi se racionalizirala rashodna strana proračuna. Određeni pomaci su napravljeni, ali očekujemo da će fiskalna politika u narednim godinama pokrenuti reforme u pozitivnom smjeru, te da će promjene biti brze, vidljive i učinkovite. 

Bankarski sektor u Hrvatskoj u budućnosti će se suočavati sa procesima koji će ograničavati rast poslovanja. Potencijal rasta plasmana nalazimo u segmentu financiranja velikih poslovnih sustava koji su se u prethodnom razdoblju zaduživali direktno u inozemstvu. Kod drugih klijentskih segmenta dostignute su relativno visoke razine zaduženosti pa bi stope rasta plasmana banaka u najboljem slučaju mogle slijediti ostvareni rast BDP-a. Također, moramo imati na umu da na tržište dolaze kreditne institucije iz ostalih članica EU, kao i poduzetnici iz tehnološkog sektora, koji sve više konkuriraju bankama. Raste i značaj nekomercijalnih oblika financiranja. Također, očekujemo smanjivanje bankocentričnosti sustava, uz rast udjela nekreditnih financijskih institucija u financijskom posredovanju i uslugama. Zbog toga smatram da banke moraju aktivo sudjelovati u promjenama tržišta, uz stalnu prilagodbu potrebama klijentima“, zaključio je Starčević.
Nakon panela „Snaga bankarske industrije“, uslijedila je stručna prezentacija Ivana Grbca, direktora Direkcije upravljanja imovinom iz Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., koji je fokus svoga izlaganja stavio na uvid u stanje na financijskom tržištu, ulagačke prilike, zakonsku regulativu, atraktivnost europskog, hrvatskog i regionalnog tržišta te razvijenost tržišta u odnosu na usporediva tržišta. Ovo izlaganje poslužilo je kao uvod u panel raspravu koja je uslijedila pod nazivom „Budućnost financijske industrije“. Na ovom panelu su uz Damira Grbavca (RDMF), sudjelovali: Hrvoje Pauković (Hrvatski ured za osiguranje), Ivan Beljan (Global Invest) te Ivana Gažić (Zagrebačka burza), te Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, kao moderator rasprave.  

Damir Grbavac je u svom dijelu izlaganja naglasio sljedeće: „Moram naglasiti kako zakonska regulativa, koja je godinama predstavljala ograničenje, više nije glavni problem. Mirovinski fondovi imaju u svojim portfeljima vrijednost koja predstavlja 25 posto godišnjeg BDP-a, po čemu smo lider u Srednjoj Europi, ako izuzmemo Švicarsku. U budućnosti ćemo morati više ulagati u inozemstvu, no naravno i u Hrvatskoj u skladu ulagateljskim prilikama. Istovremeno očekujemo da, paralelno s procesom uvođenja EUR-a, ponovnim dobivanjem investicijskog kreditnog rejtinga i razvojem tržišta kapitala, Hrvatska postane atraktivnija inozemnim investicijskim ulagateljima, prije svega mirovinskim fondovima. Naše društvo u cjelini ima vrlo konzervativan stav smatrajući nas i dalje portfolio investitorima i ne smatramo se kompetentnima za vođenje poslovanja izdavatelja iz različitih gospodarskih djelatnosti. Mirovinski fondovi su dugoročni ulagatelji koji ne kupuju i prodaju prečesto i s aspekta prometa Burzi nisu najzanimljiviji. Ono što našem tržištu kapitala nedostaje na strain potražnje, jest veći broj institucionalnih ulagatelja različitih kategorija. Kad govorimo o recentnim događajima na financijskom tržištu, kao primjer bih spomenuo Agrokor koji je pokazao da, iako je imao značajan negativan utjecaj na tržište, pa bilježimo pad CROBEX-a u ovoj godini od 5 posto, suprotno od svih indeksa u okruženju, prinosi mirovinskih fondova su u ovoj godini bilježili prosječan rast između 2 – 4 postotnih bodova, ovisno o kategoriji, što je u trenutnim uvjetima zadovoljavajuće. Također, moram naglasiti da je izloženost mirovinskih fondova prema Agrokoru beznačajna, odnosno i neposredno prije krize je bila mala, svega nešto više od 1 posto. Kada govorimo o upravljanju mirovinskim fondovima, kod ocjene uspješnosti moramo misliti na njihov dugačak horizont ulaganja i pozitivne efekte diverzifikacije portfelja. Dakle, sada govorimo o obveznim fondovima starosti 15 godina, što je već sasvim signifikantna povijest te za to vrijeme bilježimo prinose u prosjeku 5,8 posto godišnje ili oko 3,7 posto realno, što je znatno više od očekivanja na početku mirovinske reforme i među najvišima u usporedbi s prinosima mirovinskih fondova u drugim zemljama. Pokazatelj efekta diverzifikacije ilustriran je i spomenutim, ne dramatičnim, utjecajem efekata krize u Agrokoru na portfelje. Kao zaključak o temi Zagreba kao financijskog središta regije, naglasio bih da se Zagrebačka burza svojim potezima, inovativnošću i razvojnim potencijalom dokazuje i regionalno. Drugi moćni i potencijalno aktivni igrač na regionalnom i međunarodnom tržištu su mirovinska društva koja će po svemu, nakon izmjena Zakona, moći ulagati i u druga mirovinska društva u inozemstvu. Znanja i kapitala za to imamo. Europska unija radi na uvođenju privatnih mirovinskih fondova. Mi takve fondove već imamo u otvorenim dobrovoljnim fondovima, samo im treba uskladiti dokumentaciju s novom EU regulativom, kad se ona usvoji, te ih početi nuditi i u inozemstvu“, zaključio je Grbavac.