29.04.2013. - Rezultati obveznih mirovinskih fondova potvrđuju uspjeh mirovinske reforme u Hrvatskoj

Nazad

Na početku uvođenja mirovinske reforme 2002. godine, kada je uz već postojeći prvi stup međugeneracijske solidarnosti uvedena i osobna obvezna mirovinska štednja u tzv. drugom te dobrovoljna mirovinska štednja u tzv. trećem stupu, optimistične su prognoze govorile o mogućim prinosima obveznih fondova od 2 posto iznad stope inflacije, stoji u priopćenju.

Od tada postignuti rezultati nadmašili su i ta optimistična očekivanja. U obvezne mirovinske fondove građani su do kraja 2012. godine uplatili 41 milijardu kuna štednje, a imovina pod upravljanjem fondova iznosila je na kraju 2012. godine 51 milijardu kuna, što znači da su u 10 godina obvezni mirovinski fondovi svojim članovima zaradili impresivnih 10 milijardi kuna.

Prošle je godine prosječni prinos domaćih obveznih mirovinskih fondova, u kojima svi zaposleni građani Republike Hrvatske štede za mirovinu izdvajajući mjesečno 5 posto svojih primanja, dosegnuo čak 12,34 posto (na uloženih 100 kuna fondovi su članovima zaradili više od 12 kuna), a prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova iznosi 5,48 posto. Te brojke pokazuju da obvezni mirovinski fondovi u potpunosti ispunjavaju ključne ciljeve mirovinske reforme pokrenute 2002. godine – s jedne strane osiguravaju sigurnosti uplaćenih sredstava od strane članova, a s druge strane postižu relativno visok prinos koji jamči uvećanje mirovinske štednje, zaključili su predstavnici Udruženja mirovinskih fondova na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ostvareni rezultat još je impresivniji ako se u obzir uzme činjenica da je u tom razdoblju globalno i hrvatsko tržište kapitala pogodila najveća ekonomska kriza, koja je na svom vrhuncu i više no prepolovila vrijednosti burzovnih indeksa diljem svijeta.

"Postignuti rezultati govore u prilog činjenici da je mirovinska reforma u Hrvatskoj bila uspješna. Bila bi još uspješnija u smislu osjetno većih ušteđevina na računima građana u obveznim mirovinskim fondovima da je izdvajanje u drugi stup, kao što je to inicijalno i planirano, povećano na 10 posto. U više smo navrata predlagali da se definira postupno povećavanje stope izdvajanja za jedan postotni bod, nakon godine u kojoj je zabilježen rast BDP-a od jedan posto“, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, navodi se u priopćenju.

"Svjesni smo svih problema s kojima se suočava Vlada pri rješavanju teške gospodarske situacije te upravljanju proračunom. Nadamo se međutim da će u dogledno vrijeme plan o povećanju izdvajanja za drugi stup ipak biti realiziran. I nama, kao i drugim zemljama, oslanjanje na isplatu mirovina isključivo iz fondova međugeneracijske solidarnosti postaje sve veći teret i problem. Da je naš model koji uključuje obveznu kapitaliziranu individualnu mirovinsku štednju dobar pokazuje i primjer Velike Britanije, koja se također odlučila na uvođenje sličnog modela“, istaknuo je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Nedavno je, naime, u Velikoj Britaniji uvedena obveza za poslodavce da svojim zaposlenicima ponude mirovinske programe definiranih doprinosa ili definiranih beneficija. Ako se poslodavac odluči ponuditi mirovinski program kod kojega su definirani doprinosi onda je dužan uplaćivati minimalni iznos doprinosa, a ako se pak odluči za drugi program onda im mora osigurati određene beneficije. Sve više ih izabire mirovinske programe definiranih doprinosa, s time da provedba ide postupno, ovisno o veličini organizacije, objasnio je Vlaić.

Iako je od uvođenja obvezne mirovinske štednje proteklo niz godina, rezultati istraživanja provedeni među zaposlenim građanima pokazuju da je informiranost građana o njihovoj osobnoj štednji i radu fondova u kojima štede još uvijek niska i nezadovoljavajuća.

Prema istraživanju koje je provela agencija Ipsos puls na uzorku od 200 zaposlenih građana, gotovo polovica zaposlenih (47%) ne zna niti približno stanje svog računa, a čak 95 posto njih ne zna koji je prinos fonda. Unatoč tomu što su mirovinski fondovi omogućili slanje redovitih informacija o stanju na računu putem svih uobičajenih kanala komuniciranja, gotovo petina (18%) građana i dalje ne zna kako doći do informacije o stanju na svom računu.

Obvezni mirovinski fondovi odlučili su stoga pokrenuti edukativno-informativnu kampanju sa ciljem podizanja informiranosti građana o obveznoj mirovinskoj štednji.

"Građani moraju biti educirani i informirani o tome tko i na koji način upravlja njihovom osobnom štednjom. Ovom ih kampanjom želimo potaknuti da potraže više informacija te da redovno prate rad fondova i stanje na svojim računima. Želimo osvijestiti ljude o njihovoj štednji za budućnost, njihovoj imovini, te da trebaju voditi računa o tome tko i kako njome upravlja“, kazao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

Predstavnici Udruženja mirovinskih fondova naglasili su da će skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti određene promjene i u radu mirovinskih fondova, no one bi domaćim fondovima trebale biti samo dodatan poticaj u ostvarivanju još boljih rezultata, ističe se u priopćenju.

"Vjerujemo da će promjene koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju omogućiti još bolje rezultate i bolji rad mirovinskih fondova. Nadamo se i da će donošenje Zakona o radu mirovinskih fondova, koji je trenutačno u pripremi, preko novina poput najavljenog omogućivanja formiranja različitih potportfelja ovisno o primjerenom riziku za dob svakog osiguranika, omogućiti da našim članovima u narednom razdoblju ostvarimo još veću zaradu uz nepromijenjenu visoku razinu sigurnosti ulaganja“, poručio je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.