Raiffeisen dobrovoljna mirovinska štednja

Nazad
Raiffeisen dobrovoljna mirovinska štednja
Svrha dobrovoljne mirovinske štednje osiguranje je trajne socijalne sigurnosti u starijoj životnoj dobi.


Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, 19/2014) te pravilnicima za njegovu primjenu.

Zašto štedjeti u III. stupu?
  • Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je oblik štednje s dvije vrste državnih poticaja – državna poticajna sredstva i porezna olakšica poslodavcima.
  • Prinos dobrovoljnoga mirovinskog fonda, odnosno zarada koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, uvećava vrijednost imovine članova fonda.
  • Na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća se porez.
  • Nema ograničenja članstva, zdravstvenih ni dobnih – član može biti tko god to želi.
  • Trajanje članstva nije vremenski ograničeno.
  • Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
  • Uplate nisu obvezne, one ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja.
  • Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.
  • Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj.
  • Sredstva su u cijelosti nasljedna.
  • Jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 50 godina starosti.
Sustav mirovina iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje treba razvijati kako bi se osigurala trajna i učinkovita socijalna sigurnost. Ona bi, pak, trebala jamčiti pristojan životni standard u starijoj dobi, stoga bi dobrovoljno mirovinsko osiguranje trebalo predstavljati središnju točku učvršćivanja europskoga socijalnog modela.

Korištenje ušteđenih sredstva
Ušteđena sredstva na računu III. stupa mogu se podići najranije s 50 godina života putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status.

Tko može koristiti sredstva?
Sredstva na računu u dobrovoljnome mirovinskom fondu osobna su imovina člana i ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, depozitara i/ili mirovinskoga društva, kao ni dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara i mirovinskoga društva.
Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, dati u zalog, ni prenijeti u korist ikoga drugog.
Ako član fonda umre, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminuloga, zajedno s pripadajućim državnim poticajima, nasljedna su, a predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja.

U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje na dan 31. svibnja 2017. godine obuhvaćeno je više od 297 tisuća osiguranika, od čega je oko 267.000 osiguranika u otvorenim, a oko 29.000 u zatvorenim mirovinskim fondovima.