16.12.2016. - Predstavljeni rezultati istraživanja o štednji Generacije Y

Nazad

 Predstavljeni rezultati istraživanja o štednji Generacije Y

Velika većina mladih smatra da bi se trebali pobrinuti za mirovinu odmah nakon zaposlenja.

Mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svog budućeg života, ali prema 2/3 ispitanika briga za mirovinu trebala bi započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto toliko, odnosno 72% ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu.


UMFO (Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava)  predstavila je 15.12.2016. rezultate istraživanja tržišta o stavovima o mirovinskoj štednji,  štednji  općenito kao i stavovima o financijskim aspektima budućnosti. Postavljeni su specifični ciljevi istraživanja koji su imali za cilj utvrditi: potrošačke stilove i stavove o novcu, stavove o budućnosti i životne planove, stavove o štednji i financijske preferencije, utvrditi upoznatost s mirovinskim sustavom. 
Istraživanje je provedeno na ciljnoj skupini mladi, u dobi 18-25 bez formalnog radnog  iskustva. Istraživanje je provedeno  na kvotnom uzorku CAWI metodom i metodom fokus grupa.

Istraživana populacija osoba u dobi od 18-25 godina, đaka, studenata i nezaposlenih osoba pripada jednom širem generacijskom segmentu koji se još popularno naziva i Generacija Y ili „milenijci“.
Rezultati ovog istraživanja  u velikoj mjeri sugeriraju da je riječ o generaciji koja u značajnoj mjeri pristaje u tzv. post materijalističke vrijednosti, samosvjesnoj generaciji, generaciji koja ima povjerenja u svoje sposobnosti i koja upravo iz tog povjerenja baštini jedan specifični vid životnog optimizma. Riječ je o generaciji u kojoj su samoprihvaćanje i doprinos zajednici važniji kao životne aspiracije od postizanja materijalnog postignuća i društvene prepoznatljivosti. To znači da traže ispunjen i smislen život, da prihvaćaju sebe onakvima kakvi jesu te da su usmjereni na učinkovito rješavanje životnih izazova s kojima se susreću.
Rezultati istraživanja indiciraju da za ovu generaciju zarađivanje novca nije ultimativni životni cilj niti je novac vrijednost sama po sebi već je prije sredstvo koje omogućuje ostvarivanje životne autonomije.

Mladi se prema novcu u najvećem broju odnose kao prema rijetkom resursu i doživljavaju ga kao sredstvo osobne autonomnosti. Novac doživljavaju kao mehanizam za ispunjenje viših potreba i interesa. Ne odbacuju ideju „zarađivanja“, no ona im je vrijedna samo ukoliko se zarađenim mogu ostvariti neke druge, prvenstveno ne materijalne svrhe. Fokus na poznato i kvaliteta su dominantni potrošački stilovi kod ove ciljne skupine. Pažljivo evaluiraju ponudu, a pri izboru proizvoda ne idu ispod minimuma definirane kvalitete te paze na cijenu onoga što kupuju.



Budućnost i planovi

Više od polovine ispitanih „gotovo uvijek“ ima neke planove za budućnost, ali u najvećem broju riječ je o planovima za bližu budućnost. Za najveći broj mladih prioritet su završetak obrazovanja ili ulazak u novi obrazovni ciklus te pronalazak posla. Mladi su optimistični u pogledu životnog standarda, te očekuju znatno viši životni standard za 15 godina, dok nakon umirovljenja očekuju životni standard sličan današnjem.

Prosječna procjena životnog standarda: 5,30 (na skali od 1-10)
Prosječni očekivani standard za 15 godina : 6,68
Prosječni očekivani standard nakon umirovljenja : 5,41

Za najveći broj mladih prioritetni planovi su završetak obrazovanja te pronalazak posla, tako se  93% ispitanih izjasnilo da ima planove za  završetak škole/fakulteta , te za 54% ispitanika to je najvažniji životni plan, nadalje 83% ispitanika ima planove za pronalazak posla u Hrvatskoj dok se 46% ispitanika izjasnilo da ima planove za pronalazak posla u inozemstvu, za 18% ispitanika je pronalazak posla u Hrvatskoj najvažniji životni plan, dok je za 4% ispitanika najvažniji životni plan pronalazak posla u inozemstvu.
Kod mladih dominira pozitivan odnos prema štednji, a u zadnjih 12 mjeseci  najveći broj mladih štedio je kod kuće ili 74 %ispitanika. Mladi najviše štede u ciljane kratkoročne svrhe.

Refleksija o mirovini

Mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svog budućeg života, ali prema 2/3 ispitanika briga za mirovinu trebala bi započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto toliko, odnosno 72% ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu.
Mladi su skloniji smanjivanju izdvajanja u 1. stup te povećanju izdvajanja u 2. stup no postojećem odnosu uplaćivanja.

Mladi najviše prate politička zbivanja u zemlji, sport te teme iz obrazovanja tehnike, tehnologije i društvena događanja u Hrvatskoj, a glavni izvori informiranja su Internet portali.



Sudionici na predstavljanju rezultata istraživanja tržišta – Generacija Y – stavovi o štednji i planovi za budućnost prokomentirali su rezultate koje je predstavila Mirjana Komerički , voditelj istraživanja iz IPSOS agencija za istraživanje tržišta:

Danijel Čajkovac – Ministarstvo financija – voditelj službe za potrošače, licenciranje, financijsku pismenost i nadzor izjavio je: Ministarstvo financija je u projekt financijske pismenosti krenulo 2014. godine osnivanjem Odjela za financijsku pismenost unutar Sektora za financijski sustav te je početkom 2015. godine u suradnji s nevladinim sektorom i državnim institucijama izrađen Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. s Ministarstvom financija kao nositeljem financijske pismenosti potrošača i koordinatorom aktivnosti u svezi financijske pismenosti potrošača u RH. U projekt je aktivno uključen UMFO, kao i niz drugih organizacija.
Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača usmjeren je na poticanje svakog dionika financijskog obrazovanja na zajedničko djelovanje kako bi se svim građanima Republike Hrvatske osigurala prilika ostvarivanja određene koristi od financijskog obrazovanja.

Dr.sc. Maja Vehovec – Ekonomski institut U svim zemljama je sasvim prirodno da generacija Y ne doživljava štednju za mirovinu kao starije generacije. Pred njima su životno  krupni izazovi kao što je osobna karijera, vlastito stanovanje, zasnivanje obitelji i slično. Nismo ni mi sami o tome razmišljali kad smo bili u njihovim godinama, a u međuvremenu su nastale krupne socioekonomske promjene.  Analitičke projekcije pokazuju da će  država imati sve manje snage pribaviti  dostojne mirovine iz obaveznog mirovinskog osiguranja.  Zbog toga se pojedinci  samostalno moraju brinuti o  razini životnog standarda u mirovini. 


Nataša Hrabar Kaštelan,  voditelj odjela marketinga, odnosa s javnošću i odnosa s klijentima , primijetila je da je vrlo pohvalno što mladi bez obzira što ne razmišljaju o mirovini koja im je daleka, ipak smatraju da je odgovornost za mirovinu na njima samima i velika većina njih smatra da se za mirovinu moraju početi brinuti odmah po zaposlenju. Mirovinski fondovi, kroz svoje Udruženje i projekte financijske pismenosti u koje su uključeni, svakako  će doprinijeti povećanju znanja vezanih uz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i mogućnostima koje im se pružaju. Tako osim  odabira obveznog mirovinskog fonda, mogu odabrati i  kategoriju  fonda (A,B ili C), time utjecati na buduću visinu mirovine iz II stupa, odnosno krenuti što ranije sa štednjom u III stupu.